Forum o paranormalnim pojavama i misterijama......
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share | 
 

 Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Gost
Gost



PostajNaslov: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   sub srp 25, 2009 1:13 am

Ima li vaše dijete imaginarnog prijatelja? Ili ste možda i sami jednom davno imali jednog?

Danas, kada je obitelj svedena na najmanje moguæe interakcije poradi užurbanog i zaposlenog naèina života, posve uobièajena situacija je da dijete dovede svog neobiènog, roditeljima nevidljivog, prijatelja za stol, tražeæi posebnu porciju ruèka/veèere za njega. Tolerancija ovog ponašanja ovisi o naèinu odgoja samih roditelja, premda psiholozi smatraju kako se o ovakvim stvarima ne treba zabrinjavati, djeca ponekad traže pažnju ili nekog posebnog prijatelja koji ih sluša, dijeli ideje, i što je najvažnije uvijek je tu, prijatelja kojeg u nedostatku "pravih" sami projiciraju. Jednako èesto, imaginarni prijatelj se pojavi kada dijete traži objekt kroz kojeg može izraziti vlastite želje, koje inaèe ne bi izrazio, u strahu od potencijalne kazne. No pitanje postoji: da li je moguæe da se, kod nekih sluèajeva, radi o neèemu mnogo drugaèijem od obiène djeèje izmišljotine? Djeca, neiskvarena našim gledištima, otvorena prema svemu, te lišena straha, nerazumijevanja, neprihvaæanja i predrasuda prema onome što ne spada u okvire našeg poznatog odraslog svijeta, èesto su podložna nekim paranormalnim dogaðajima i prijateljstvima s entitetima.



Žena po imenu Lorenda preselila je sa svojim mužom i šestogodišnjom kæerkicom Anom u kuæu sagraðenu u Viktorijanskom dobu (19. stoljeæe) poradi potrebe za veæim prostorom, što je i dobila - pregršt soba sa svojim tajnama i posebnim viktorijanskim šarmom. Ana još nije krenula u školu, i obitelj se još nije imala prilike upoznati sa susjedima, te je Ana kao svako znatiželjno dijete, istraživala svaki kutak te ogromne kuæe.

Jednog dana Lorenda nije mogla nigdje pronaæi Anu te je mislila kako je izašla van. Muž, koji je veæ poveo njihovog psa - Lulu - u šetnju, rekao je kako æe pogledati uokolo. Misleæi da je sama u kuæi, krv joj se sledila kada je s prvog kata zaèula tresak toliko snažan da su daske na stropu zadrhtale. Potrèala je gore pretražujuæi svaki kutak u potrazi objašnjenja tog treska. Ušla je u sobu koju je namjeravala pretvoriti u kupaonicu, provirila - no kako tamo nije bilo ništa neobièno okrenula se i skoro iskoèila iz kože naišavši na svoju kæer koja je nepomièno gledala u nju. Ne želeæi prestraviti dijete vlastitim strahovima odvela ju je dolje u kuhinju. Èim su sišle s kata Ana je tužno rekla kako bi se željela igrati s kuæicom za lutke koja je na prvom katu, no Jess joj ne da jer je to kuæica Jessine sestre. Veæ dovoljno zaèuðena i prestrašena Lorenda nije znala tko je Jess o kojoj Ana govori, a još manje joj je bilo jasno o kojoj kuæici za lutke govori pošto se takva igraèka nije nalazila u kuæi, no kako joj je bilo dovoljno šokova za jedna dan zakljuèila je kako je njena kæerkica vrlo maštovito dijete, a time i daljnju raspravu o toj bizarnosti.

Kako su dani odmicali Ana se èesto satima igrala u sobi na prvom katu - misleæi kako je oèito zagubila pojam o vremenu u svojoj igri, Lorenda je otišla pozvati Anu na veèeru, a za petama ju je slijedio njihov pas - Lulu. Èim je otvorila vrata prostorije Lulu je utrèala. Gotovo istog trena Ana je poèela plakati i vrištati na psa da se makne jer plaši njenu prijateljicu Jess. Lorenda je, povlaèeæi Lulinu ogrlicu, polako ulazila u sobu, bojeæi se koga bi tamo mogla zateæi, no soba je bila prazna, te se i dalje tješila kako je Ana, u nedostatku novih poznanstava, izmislila vlastitu prijateljicu, koja je njenom djetetu oèito bila vrlo stvarna.

Sljedeæih par dana stvari s Jess su se okrenule, Ana je èesto dolazila majci tužeæi se na Jessino "zloèesto" ponašanje. Pošto je Jess, i njeno oèito loše ponašanje postalo uobièajeni raport Lorendi, a kako je još uvijek Jess smatrala obiènom izmišljotinom - èesto se ne bi ni osvrtala na kæerkine molbe. Sve do jedne veèeri kada je saznala što je u biti Jess.

Muž je izašao van u lokalni pub s prijateljima, Ana je zaspala pred televizijom, a Lorenda se nalazila u kuhinji sa Lulu. Èim je sat otkucao ponoæ, svijetla u kuæi su se ugasila, te je Lorenda upalila džepnu lampu, uzela nekoliko voštanih svijeæa i uputila se u dnevni boravak kod Ane da uz svijeæe doèekaju povratak struje. Otvorila je vrata dnevnog boravka i umalo ispustila sve iz ruku. Vrisnula je. U sobi se uz Anu nalazila djevojèica od kojih 13-14 godina, obuèena u služavnièku odjeæu nekog drugog vremena. Gladila je Aninu kosu i pjevala joj uspavanku. Vikala je na djevojèicu da se makne od Ane no èinilo se kako ju ova uopæe ne èuje, ne stajuæi pjevati svoju uspavanku. Lulu je skoèila naprijed i poèela lajati na nju, i tek je tada djevojèica reagirala - brzo je skoèila sa strahom pokušavši maknuti psa od sebe. Lorenda je još uvijek vrištala na nju pitajuæi tko je ona i što tu radi, no djevojèica kao da Lorendu uopæe nije primjeæivala. Pokušavala je pobjeæi od psa i u jednom trenu je zastala, udvostruèila se i poèela vrištati u agoniji, zatim je pala na pod i pred Lorendinim oèima jednostavno nestala. Lorenda je poèela vrištati i tek je to probudilo Anu koja je cijeli incident ukljuèujuæi majèinu vrisku i pseæi lavež - prespavala.

Slijedeæi dan Lorenda je pozvala lokalnog sveæenika u kuæu, objašnjavajuæi mu dogaðaje koje je doživjela prethodne noæi. Sveæenik je odmah prepoznao djevojèicu i isprièao im prièu o obitelji koja je u toj kuæi živjela pred 100tinjak godina. Obitelj je imala mladu sluškinju, zvala se Jessica Harolds, koju je napao njihov kuæni pas. Ujutro je bilo pronaðeno tijelo mlade sluškinje u lokvi vlastite krvi.

Nakon što je blagoslovio kuæu na Lorendin zahtjev, Jess se više nije pojavljivala, a Ana je svako sjeæanje na tu mladu i ne toliko imaginarnu prijateljicu zatomila. No Lorenda prièa da još uvijek postoje veèeri kada, nakon što sat otkuca ponoæ, èuje kako netko tiho pjeva uspavanku...


Što duže prièam s ljudima o nepoznanicama i nelogiènostima na ovoj planeti (a i šire), èini mi se kako paranormalno postoji samo za one èija mašta to dozvoljava. Veæina ljudi ne posjeduje dovoljnu kolièinu znatiželje, entuzijazma i nekakve vjere, te nešto van okvira normalnog jednostavno ignorira i zaboravi. Mnogo je djece sa imaginarnim prijateljima, no èovjek je takav da æe najvjerojatnije izabrat opciju u kojoj je njegovo dijete vrlo maštovito, kreativno, te u krajnjem sluèaju dovoljno zabavljeno da ga/ju ne vuèe za suknju svaki tren, nego da se informira o tom imaginarnom prijatelju, te eventualno naiðe na potvrdu postojanja takve osobe u nekoj prošlosti. Nije mi namjera nametat mišljenje kako ta djeca imaju kontakt s paranormalnim, no što me najviše frustrira u svemu tome, što ikakvo izražavanje takve moguænosti rezultira pogledima jesi ti normalna, a time i negiranja postojanja bilo èega van normalnih okvira. Naš svijet poèiva na nekim zakonima i logici, koja nam je na kraju više nametnuta nego instinktivna, no koliko je teško, bar na tren, pogledat situaciju van zadanih parametara i dozvolit si mišljenje - možda i nije sve kako nam se èini? Uostalom što vi prvo pomislite kada vam dijete predstavi prijatelja kojeg vi ne vidite i ne èujete?


Izvor
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   sub srp 25, 2009 10:06 am

Moje dijete,sigurno nema imaginarnog prijatelja Very Happy

Ja osobno imam, više se ni ne sjećam kako je počelo., možda sa 4- 5 godina. Kada nisam bila u mogućnosti da se npr. igram s drugom djecom ili kada su me nervirala(da i to se dešavalo) ja bih pozvala svog "druga Džemu" da se igra sa mnom. Džemo se malo izgubio negdje tokom rata, pa se opet vratio, bio je tu do 2 godine, pa se opet izgubio, pa došao... Nema ga nekih mjesec, dva već, ali doći će opet(da ne pomislite da ga tražim ovim putem) Džemo je nešto kao dobri, živuća nada, ne znam... Nevidljiv je, "ali ga ja osjećam"... Prijatelji i momak me zezaju stalno oko toga, pa sam odlučila da više live i ne pričam o tome Nemam problema da se nosim s tim, nisam ludarazgovarala sam baš maksuz jednom sa psihićem zbog toga., samo želim da pitam da li još netko doživljava nešto slično? P.S. Izvinjavam se ako Vam je tema bezsmislena ili glupa i da, znam da je za Džemo za imaginarnog prijatelja presmiješno ime UNAPRIJED ZAHVALNA NA ODGOVORIMA.
__________________
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   sub srp 25, 2009 12:58 pm

moja drugarica ima imaginarnog prijatelja - Lovru. ona govori da stalno izlazi s njim i da je stalno prati. najiritantnije je sto ga oznacava na slikama na facebooku i derneku, cak mu je i profil napravila :S
a mi da je ne bi rastuzili pravimo se da ga vidimo kad smo s njom XD
[Vrh] Go down
Guest
Gost



PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   sri srp 29, 2009 2:41 pm

Meni je to pravo interesantno googlacu malo o tome Smile
[Vrh] Go down
macagolubovic
Moderator
avatar

Posts : 209
Join date : 29.07.2009
Age : 35

PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   čet srp 30, 2009 12:40 am

Imala sam i ja jednog takvog prijatelja kad sam bila manja. Smatram da to i nije za psihijatra jer jednostavno nekada kada si sam stvoris sam sebi prijatelja bas onakvog kakvog si oduvek zeleo da imas.

Bolje biti snekim nego potpuno sam !!!! Veliki pozz svim IMAGINARNIM prijateljima.... cheers
[Vrh] Go down
Guest
Gost



PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   pon kol 03, 2009 6:22 pm

macagolubovic je napisao/la:
Imala sam i ja jednog takvog prijatelja kad sam bila manja. Smatram da to i nije za psihijatra jer jednostavno nekada kada si sam stvoris sam sebi prijatelja bas onakvog kakvog si oduvek zeleo da imas.

Bolje biti snekim nego potpuno sam !!!! Veliki pozz svim IMAGINARNIM prijateljima.... cheers


Procito danas jedan se pobio sa imaginarnim prijateljem lol!
[Vrh] Go down
PEDERCINA



Posts : 74
Join date : 11.08.2009
Age : 22
Location : ma negdje kad skrenes lijevo pored desne kuce odozgo koja se kriza sa kucom lijevo al moras otici desno

PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   čet kol 13, 2009 5:31 pm

nije dzemo nista kakve sam ja prijatelje imao,likovi sa igrica.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   ned kol 16, 2009 4:44 pm

PEDERCINA je napisao/la:
nije dzemo nista kakve sam ja prijatelje imao,likovi sa igrica.
lol! to je danas postalo neizbjezno.Ljudi,djeca su pod ogromnim stresom i pritiskom pa cesto zaboravljaju svoje prave,pa ih zamjenljuju imaginarnim prijateljima..
[Vrh] Go down
Risk
Admin
avatar

Posts : 183
Join date : 18.07.2009
Age : 22
Location : Tuzla

PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   ned kol 16, 2009 5:20 pm

ehehhehe......ja nikad nisam imo takvog prijatelja......pa ne mogu kommat na ovu temu.....
[Vrh] Go down
http://m-archive.forumotion.com
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?   

[Vrh] Go down
 
Imaginarni prijatelji - samo masta ili...?
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Misterije :: Misterije :: Parapsihologija-
Forum(o)Bir: